Radio je medij kojem se vjeruje i koji najmanje polarizira društvo, zajednička je ocjena Agencije za elektroničke medije (AEM) kao hrvatskog medijskog regulatora i Hrvatske udruge radijskih nakladnika (HURiN) na Svjetski dan radija koji se obilježava 13. veljače.

Svjetski dan radija proglasila je Opća skupština UNESCO-a, a datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Ovogodišnja tema obilježavanja je umjetna inteligencija.

Ništa manje nego što se njegova važnost pokazuje još od samih početaka, ovaj tradicionalni medij uživa povjerenje građana. Iako su s pojavom interneta i društvenih mreža mnogi tvrdili da je to njegov kraj, radio je dokazao svoju žilavost – tehnologije koje su nam najavili kao prijetnje, pretvaramo u u alate za jačanje vlastite djelatnosti i kvalitetnije informiranje lokalne zajednice.

U AEM-u ističu da njihova posljednja, ujedno najopsežnija i najcitiranija analiza hrvatskog radijskog tržišta potječe još iz 2015., no da su u posljednjih desetak godina objavljena brojna istraživanja drugih organizacija koja upućuju na visoko povjerenje slušatelja u radijski program.

Radio kao izvor informacija uživa povjerenje građana, a za mlade je – zvučna kulisa.

– Međutim, trenutno ne postoje javno objavljene, reprezentativne, nacionalne ankete ili izvještaji u posljednjih nekoliko godina koji bi detaljno kvantificirali kako korisnici ocjenjuju radio kao izvor informacija, naglašavaju u AEM.

No dodaju i kako istraživanja Eurobarometra  o medijima i povjerenju građana, kao i šire analize trendova u medijima, uključujući i Reuters Digital News Report, pokazuju da radio i televizija kao tradicionalni mediji još imaju veliku ulogu u informiranju građana i često zauzimaju visoko mjesto među pouzdanim izvorima informacija u odnosu na internet i društvene mreže.

– U tim podacima javna televizija i radio su bili među najvjerodostojnijim izvorima informacija za veliki postotak ispitanika u Hrvatskoj. Naša recentna istraživanja potvrđuju da radio i dalje uživa povjerenje građana, međutim brine pad informiranja građana putem radija, posebice mlađih generacija za koje su radiopostaje samo zvučna kulisa, ističu u AEM-u.

No radio samo kao zvučna kulisa ili tzv. jukebox ili feelgood radio franšize koje zanemaruju informativnu stranu medija preferirajući samo glazbu i trivijalni program koji, kako kritičari ističu, vode ”bezrazložno svaki dan sretni” radijski voditelji, tema je o kojoj još nije provedeno relevantno istraživanje.

Stručnjaci upozoravaju da problem predstavlja i prilično velik broj aktivnih radijskih postaja i interes za otvaranje novih u Hrvatskoj koja je relativno malo radijsko tržište. Pritom se pozivaju i na podatke iz Upisnika pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija, kao i dosadašnji interes za dodjelu novih radijskih koncesija.

U posljednjih godinu dana dodijeljeno 35 radijskih koncesija

– Ukupno su upisane 164 medijske usluge radija. Dodatno na taj broj, HRT ima tri nacionalna radijska kanala i osam regionalnih radijskih kanala. U posljednjih godinu dana dodijeljeno je 35 radijskih koncesija. Svake godine postoji nekoliko upita o mogućnosti pokretanja novih radijskih postaja, no u pravilu ne postoje slobodne međunarodne usklađene frekvencije za novi radijski kanal, ističe se u odgovoru AEM-a Hini.

Naglašavaju i da bi hrvatski radijski nakladnici, osobito lokalni, posebnu prednost trebali imati u proizvodnji sadržaja od javnog, lokalnog interesa. “Sustavno jačanje lokalnih vijesti, servisnih informacija, emisija o komunalnim i gospodarskim pitanjima i drugim temama od lokalnog interesa može značajno povećati relevantnost radija u zajednici”, zaključuju u AEM-u.

Upravo na važnost radija kao vjerojatno najrelevantnijeg lokalnog medija upozorava i Željko Švenda, predsjednik HURiN-a, koji okuplja 69 radijskih nakladnika od kojih su 90 posto lokalne radijske stanice. Prema njegovim podacima, u Hrvatskoj je danas ukupno više od 160 radijskih postaja, među kojima je i 18 neprofitnih radija, sedam digitalnih (DAB+) radija i čak 127 komercijalnih FM radijskih postaja.

Hrvatska ima 128 gradova, znači u svakom je gradu po jedan radio, dok u većim gradovima emitira i više radija. Značaj je veliki, u svom gradu i pripadajućim općinama radio je medij od povjerenja za informiranje, emitiranje točnih i provjerenih vijesti, naročito lokalne tematike, ističe Švenda.

Upitan, pak, za ocjene medijskog regulatora da je radio jedan od medija kojem se i dalje ponajviše vjeruje, a naročito ocjenu ravnatelja AEM-a Josipa Popovca izrečenu upravo na Danima HURiN-a da je radio medij koji najmanje polarizira društvo, Švenda je dodatno objasnio.

Švenda: Uz radio se budimo, radimo i vozimo

Uz radio se budimo, radimo, vozimo. Na radiju nema govora mržnje ni lažnih vijesti. Ali radio je prereguliran i to nam je uteg, kazao je Švenda. Pritom je upozorio i na “preregulaciju” u dodjeli koncesija i sufinanciranju rada radijskih postaja, prije svega lokalnih, iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija kojim upravlja Agencija za elektroničke medije.

Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je stupio na snagu u prosincu 2021., uspjeli smo se izboriti za koncesije na duži period, na 20 godina i to je dobro, ali nedovoljno. Koncesija bi se trebala produžiti za naredno razdoblje ako je nakladnik bio uredan, kazao je Švenda. Ocijenio je i da se s dopunama, izmjenama navedenog zakona iili donošenjem novog kasni najmanje tri godine te da radijskim nakladnicima treba hitno omogućiti jednake tržišne uvjete kao i ostalim medijima.

– Ukoliko mislite na Fond za pluralizam, to nikoga ne pripada po koncesiji, već se mora prijaviti na javni natječaj koji raspisuje AEM, a u prosjeku programi su sufinancirani s oko 25 posto fondovskih sredstava. Od svih medija radio primi najmanji iznos, a isporuči najviše sadržaja, kazao je Švenda koji je svoje preporuke dao zakonodavcima za unapređenje rada radijskih nakladnika.

Promjene su potrebne hitno, deregulacija radija i medija koji ne proizvode probleme, a regulacija medija koji stvaraju probleme. Hitno otvaranje natječaja za radijsku djelatnost – za modernizaciju i digitalizaciju opreme, zaključio je predsjednik HURiN-a.

Digitalni DAB+ radio u Hrvatskoj nije zaživio

Upravo je digitalizacija, kao i jačanje društvene relevantnosti radijskih nakladnika u uvjetima ubrzane digitalne transformacije medijskog tržišta, otvorila i pitanje digitalnog (DAB+) radija koji u Hrvatskoj, nažalost, nije zaživio.

– Nažalost nema nekih velikih pomaka po pitanju DAB frekvencija na području države. Trenutno postoji devet DAB radija u državi od čega tri djeluju lokalno, kazao je predsjednik Zbora digitalnih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu (HND) Denis Murković. Podsjetio je i da su, u povodu gašenja Radija Nacional, jedinog digitalnog radija s nacionalnom koncesijom, početkom prošle godine upozorili na razne probleme vezane uz DAB i postavili listu zahtjeva kako bi se situacija popravila.

Zbor novinara digitalnih radija HND-a tada je zatražio hitno pokretanje javne kampanje u svim elektroničkim i tiskanim medijima, a osobito na HRT-u, kako bi se građane osvijestilo o digitalnom načinu emitiranja radijskih programa i načinu na koji se oni mogu slušati, uz promociju kupnje digitalnih radio prijamnika. Zahtjevi su bili i oslobađanje plaćanja koncesije za digitalno emitiranje dok se ne steknu ravnopravni tržišni uvjeti s radiopostajama koje emitiraju na FM-u te sazivanje tematske sjednice saborskog Odbora za medije kako bi se odredila državna strategija prema digitalizaciji radija.

Tražilo se i omogućavanje prelaska na digitalno emitiranje lokalnim radiopostajama, bez plaćanja dvostruke naknade za FM i digitalnu koncesiju te omogućavanje pristupa sredstvima iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, kao i natječajima lokalne samouprave digitalnim radiopostajama s nacionalnom koncesijom.

– Na zahtjeve nismo dobili nikakvo službeno očitovanje i niti na jednoj od stavaka se nije napravio apsolutno nikakav pomak. Samim time jasno je da trenutno nema budućnosti za DAB radio u Hrvatskoj, zaključio je Murković.

Ovogodišnja tema: radio i umjetna inteligencija

Iako ga se mnogo puta otpisivalo, radio je opstao i zadržao povjerenje slušatelja:

“Radiju se najviše vjeruje. Važno je da radio zadrži tu poziciju jer radio je možda najbliži građanima i slušateljima. Mene kao ministricu koja ima između ostalog odgovornost za autorska prava u tom smislu upotrebe umjetne inteligencije u ovom trenutku najviše brine upravo zaštita autorskih prava, svih kreativaca, umjetnika, ali i novinara. Dakle, svih onih koji stvaraju sadržaj. To je jedan veliki problem koji moramo riješiti na globalnoj razini.” – rekla je nedavno ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.