Blagdan svetog Martina, zaštitnika vinara i vinogradara, obilježava se 11. studenoga diljem Europe, uz brojne tradicije i običaje.
Upravo je na taj datum 397. godine pokopan sveti Martin iz Toursa, zbog čega se ovaj dan obilježava kao njegov spomendan.
Uz blagdan svetog Martina veže se i Martinje, drevni pučki običaj prevođenja mošta u mlado vino, poznat i kao „krštenje vina“. Sveti Martin bio je rimski vojnik rođen u Savariji, na području današnje Mađarske. Bio je poznat po svojoj blagosti, skromnosti i milosrđu. Nakon završetka vojne službe posvetio se duhovnom životu, djelovao u Galiji te je 370. godine izabran za biskupa Toursa. Njegov život obilježili su dobrota i briga za bližnje, a upravo je priča o njegovoj nesebičnosti, kada je svoj plašt podijelio sa siromašnim čovjekom, ostala jedan od najpoznatijih simbola njegova života.
Martinje se slavi diljem Hrvatske, a osobito se njeguje u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima zemlje, poznatima po vinogradarskoj tradiciji. Središnji dio proslave svakako je ceremonija krštenja mošta, koja se tradicionalno odvija uz vinske obrede, pjesmu, veselje i druženje. U čaše se toči mlado vino, a vinari, prijatelji i gosti okupljaju se u vinskim podrumima i konobama, gdje se uz razgovor i dobru kapljicu prisjećaju vinogradarske godine i plodova svojega rada.
Martinjske proslave nezamislive su i bez bogate trpeze. Među najčešćim jelima ističe se martinjska guska s mlincima, a pripremaju se i domaći kruh te različite vrste pogača. Iako se običaji i način proslave razlikuju od kraja do kraja, Martinje je ostalo jedan od najveselijih jesenskih blagdana, koji čuva bogatu tradiciju, povezuje ljude i slavi plodove vinogradarskog rada.
