Župa svetog Jakoba ap. st Prelog ovog će petka svečano proslaviti blagdan svog zaštitnika, a središnje euharistijsko slavlje predslavit će velečasni Tomislav Kos, uz prečasnog Antuna Hoblaja i župnog vikara Dominika Cestara.
Velečasni Tomislav Kos, župnik Župe Rođenja Blažene Djevice Marije Mala Subotica, upravo 25. svibnja slavi 15 godina svećaništva. Zaređen je 6. lipnja 2010. godine, pod vodstvom varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, a mladu misu služio je 25. srpnja te godine upravo u crkvi svetog Jakoba u rodnom Prelogu. Uz velečasnog Kosa, svetu će misu služiti i domaći svećenici, župnik, prečasni Antun Hoblaj te župni vikar Dominik Cestar.
Uz centralno euharistijsko slavlje, svete mise bit će služene još u 7 i u 18 sati.
Apostol Jakob stariji zaštitnik je Španjolske, a njegove se relikvije čuvaju u španjolskom gradu Santiagu de Compostela (Sant Yago znači sveti Jakov/Jakob), koji se smatra trećim najsvetijim gradom Rimokatoličke Crkve, poslije Jeruzalema i Rima. Tradicionalno hodočašće na Jakobljev grob naziva se “Put Svetog Jakoba”. Svetog su Jakoba kao svog naročitog zaštitnika poštovali tijekom stoljeća hodočasnici i putnici, zatim srednjovjekovni vitezovi, pa onda ljekari, kožari, ratari i voćari.
Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i tako prvi od apostola pošao u mučeničku smrt.
Župna crkva sv. Jakoba ap.st. bila je najprije posvećena sv. Lovri mučeniku, na što podsjeća današnja crkva sv. Lovre u Cirkovljanu. Od 1650. godine župna crkva u Prelogu spominje se pod titularom sv. Jakoba Starijeg apostola.
Nova crkva u baroknom slogu građena je od 1758. do 1761. godine i jedna je od najljepših hrvatskih baroknih crkava. Svod crkve s kupolicama nad prostranom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. Trodijelni oltar u svetištu crkve s likovima sv. Jakoba, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka, kao i oltarni retabl (ploha iza ili iznad menze oltara, odnosno okvir za oltarnu sliku ili pala) predstavljaju remek-djelo Josipa Hermana i Vida Koenigera, baroknih umjetnika iz Graza.
Unutrašnjost crkve oslikao je 1813. godine talijanski slikar Aloysius Belli, a oltarne pale za pokrajne oltare od sv. Ružarija (krunice) i Sveta Tri Kralja oslikao je 1869. godine Giacomo Brollo iz Germone di Friuli iz Italije. Crkva je temeljito obnovljena u razdoblju od 1987. do 2008. godine.


