Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije jutros je održalo 125. sjednicu na čijem dnevnom redu su najvažnija tema bile zdravstvena skrb i bolovanja.
Zbog nedavnih izbora došlo je do promjena u sastavu GSV-a pa su tako potvrđeni novi članovi iz redova vladajućih župan Matija Posavec i zamjenik župana Mario Medved koji preuzima funkciju dopredsjednika GSV-a, a kao zamjenici članova imenovani su Darko Radanović, Barbara Marciuš i Melita Jambrović.
Stopa nezaposlenosti u Međimurju je 3,8 posto. Krajem svibnja evidentirana je rekordno niska nezaposlenost s 1.760 nezaposlenih, dok je zaposlenih 44.551 osoba.
Predsjednik GSV-a Ivan Senčar istaknuo je poduzetnici se sve češće susreću s izazovima zbog dugih bolovanja. “Bolovanja na teret poslodavca koja traju 42 dana predstavljaju velik teret, a sve je više situacija koje otvaraju sumnje – nekad se bolovanja nisu tako lako otvarala kao danas,“ kazao je Senčar.
Od 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini u Međimurju iznosila je 3,92%. Od toga, su 1,92% na bolovanja na teret poslodavaca, dok je 2% na teret HZZO-a, što se odnosi na bolovanja koja traju duže od 42 dana. U odnosu na prethodne godine vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. godine bila 3,75%, iznio je voditelj čakovečke jedinice HZZO-a Ivan Sinković.
No, Sinković kaže da je unatoč porastu bolovanju, se manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja – no, činjenica je i da danas takvi zahtjevi moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle godine u Međimurju su poslodavci podnijeli takvih 69 zahtjeva,“ rekao je Sinković, a zaključio da nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji.
Predstavnica liječnika obiteljske medicine Marija Gluhak, dr. med. kaže da su mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan kontrole liječnika. „U praksi ne možemo govoriti o ‘lažnom bolovanju’ u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje – jer ako pacijent prijavi zdravstvene tegobe, mi mu moramo vjerovati.”
Inače, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti (npr. astma), psihičkih smetnji (poput depresije), kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti, istaknula je Renata Kutnjak – Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.
Poseban naglasak stavljen je na promociju zdravlja na radnom mjestu jer, kako je istaknula, “Zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja.”
