Ovogodišnji program obilježavanja Spomendana počeo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća podno spomen-ploče dr. Ivanu Novaku na njegovoj rodnoj kući u Macincu, koju je 70-tih godina prošlog stoljeća postavila Matica Hrvatska. Počast ovome predvodniku pripojenja Međimurja matici zemlji, paljenjem svijeća dala su izaslanstva Međimurske županije, Općine Nedelišće i Matice Hrvatske ogranka Čakovec. O ulozi dr. Ivana Novaka govorio je načelnik Općine Nedelišće Darko Dania, a u prigodnom programu sudjelovalo je Zbor Župe pohoda Blažene Djevice Marije Macinec, dok je zajedničku molitvu predvodio macinečki župnik velečasni Stjepan Markušić.
Vijenac je položen i na grob još jednog zaslužnog iz tog vremena, akademika Vinka Žganca. Ovaj etno-muzilokog preminuo je 1976. godine, a pokopan je u svom rodnom Vratišincu. O njegovom životu i djelu govorio je načelnik Općine Vratišinec Zdravko Mlinarić.
Pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke u čakovečkom Katoličkom domu, održana je i Svečana akademija. Ove godine veći dio programa posvećen je upravo akademiku Vinku Žgancu. Naime, ovih dana je u izdanju Matice Hrvatske ogranak Čakovec, izašao pretisak prvog i drugog izdanja zbirke "Hrvatske puče popijevke iz Međimurja". Prvo izdanje, ono iz 1916. godine bilo je jedan od glavnih argumenata dokazivanja hrvatskog identiteta Međimurja, na mirovnoj konferenciji u Parizu, održanoj nakon završetka 2. svjetskog rata.
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, čestitajući ovaj značajni datum svim Međimurcima, istaknuo je da je povijest starog kontinenta puna teških i krvavih borbi za samodređenje i samostalnost, osobito malih naroda poput hrvatskog. „Svi su svoju današnju slobodu stekli nakon mnogo godina, napora i borbi, te je važno da se te činjenice ne zaborave.“, istaknuo je Leko dodavši da je današnja Europska unija izgrađena upravo na tim temeljima, omogućujući i manjim državama i narodima da se njihov glas čuje i uvažava.
Župan Međimurske županije Matija Posavec u svom se govoru osvrnuo na Narodnu skupštinu, održanu 9. siječnja 1919. godine na čakovečkom Franjevačkom trgu, naglasivši da je to najvažniji datum međimurske povijesti, jer su građani tada demokratski i bez prisile sami odlučili o svojoj sudbini. Do te odluke, ali i samog pripojenja Međimurja ostatku domovine, došli su dugim, teškim i krvavim radom i jedinstvom. Svi, od Katoličke crkve, preko istaknutih osoba iz javnog i kulturnog života, pa sve do običnih seljaka, shvatili su važnost povijesnog trenutka te jedinstveno izrazili svoju volju i povijesno zbogom okupatoru, rekao je župan Posavec i nastavio:
"U dokazivanju hrvatskog karaktera Međimurja uz povijest, pripadnost Zagrebačkoj nadbiskupiji i izglasanoj Rezoluciji, o hrvatskom karakteru Međimurja svjedočile su i međimurske narodne pjesme. Upravo je zbirka Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, dr. Vinka Žganca čiji pretisak je, kako smo čuli, ove godine izdao Ogranak Matice Hrvatske Čakovec, bila jedan od glavnih dokaza hrvatstva našeg kraja.
Danas se govori o novom preustroju Hrvatske, koji, barem kako stoji u medijima, Hrvatsku dijeli isključivo prema geografskom položaju. Smatram da Međimurje zbog mnogo razloga, a pogotovo povijesnih mora biti samostalna cjelina, a oni koji ovdje žive i rade biti oni koji će odlučivati o onome što je najbolje za nas. Mnogo smo puta dokazali da o razvoju i budućnosti Međimurja najbolje odlučuju sami Međimurci, a 9. siječnja možda je najočitiji primjer.", rekao je, među ostalim Matija Posavec.
Župan je najavio je i postavljanje primjerenog spomen-obilježja Narodnoj skupštini na čakovečkom Franjevačkom trgu i to za stotu obljetnicu 2019. godine.
O povijesnim okolnostima koje su dovele do odcjepljenja Međimurja od Mađarske i pripojenja tadašnjoj Kraljevini SHS, ali o onom što je uslijedilo nakon toga, govorio je ravnatelj Muzeja Međimurja Čakovec, mr.sc. Vladimir Kalšan.
