Peto izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK svečano je otvoreno u Muzeju suvremen umjetnosti Zagreb, uz gostovanja državnih dužnosnika i zvijezda domaće kulturne i kreativne industrije. Ovogodišnji MAKK, u organizaciji HDS ZAMP-a i HDAP-ALAI, bio je posvećen kreativnosti i obrazovanju te autorima koji su „postali i ostali“ zahvaljujći svom kreativnom proizvodu.
Na samom otvaranju, okupljene su pozdravili Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Jasminka Martinović, direktorica granskog sektora HUP-a, Snježana Pintarić, ravnateljica MSU te Romana Matanovac Vučković, HDAP/Pravni fakultet, nakon čega su se predstavili glazbeni gosti konferencije Bow Vs Plectrum.
Konferenciju je ove godine, po prvi put, posjetilo i dvoje ministara Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar financija Zdravko Marić. Pohvalivši organizaciju MAKK-a, osvrnuli su se na aktualni položaj domaćih kreativaca, a ministrica, uz nacionalnu kulturnu strategiju, najavila je i bolji poticajni okvir te skore promjene Zakona o elektroničkim medijima koje su posebno važne za domaću glazbenu i filmsku industriju.
„Budućnost je već stigla!“, upozorio je guru hrvatske STEM revolucije Nenad Bakić u svojoj prezentaciji pod nazivom „STEM revolucija i kreativci budućnosti: stvaranje kulture uspjeha“. Bakić je predstavio uspjeh crowdfunding kampanje opremanja hrvatskih škola micro:bit računalima te utjecaj tehnologije na najmlađe. „Utječemo na stavove odraslih kroz njihovu djecu, kad oni postanu stvaraoci više nema nazad“, zaključio je Bakić.
Sociolog Boris Jokić brojnim je glazbenim primjerima, od Jelene Rozge i Ramonesa do Paula Simona i Parafa, ilustrirao svoje predavanje predstavivši kurikularnu reformu kroz prizmu glazbenog i umjetničkog odgoja u školama. „Hrvatska neće postati zabit Europe, ako to ne dopustimo“, jedna je od Jokićevih poruka na MAKK-u koje su primljene s oduševljenjem i aplauzom pred ispunjenim gledalištem dvorane Gorgona.
Panel diskusija „Kreativnost u obrazovanju“ rasčlanila je Jokićevo i Bakićevo izlaganje, uz dodatnu perspektivu Maje Zrnčić (Ministarstvo kulture), Lidije Kralj (Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Sandre Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva) te Aleksandra Battiste Ilića, dekana Akademije likovne umjetnosti.
Kroz razgovor Huseina Hasanefendića Husa i Bojana Mušćeta, publika MAKK-a dobila je kratki uvid u povijest glazbe na ovim prostorima u posljednja četiri desetljeća, s Husom kao nezaobilaznim autorskim, glazbeničkim i producentskim faktorom. Saznali smo, između ostalog, kako je od svog prvog autorskog honorara kupio polovnu „bubu“ te koliko je sustav kolektivne zaštite autorskih prava danas neusporedivo bolji nego ranije. „Za bend je bitno da svaki član ima svoja prava, daje svoj doprinos bendu i osjeća se njegovim dijelom. Mi u Valjku i dalje dijelimo novac jednako, možda smo i zbog toga još uvijek zajedno“, podijelio je Hus savjet svojim kolegama. Inspirativni razgovor pratili su video i foto inserti iz arhive Croatije Records.
Zlatan Stipišić Gibonni predstavio je svoje „verse i note“, pjesme koje je pisao za druge. U razgovoru s glazbenim kritičarem Hrvojem Horvatom, splitski je kantautor opisao svoje autorsko putovanje otkrivši koliko se trudio osigurati vlastitu kreativnu slobodu: „Prije sam morao pisati po narudžbi da bih preživio, ali danas pišem samo za prijatelje“. Za Olivera Dragojevića napisao je ukupno 13 pjesama, a rado se prisjeća anegdote kada je rukopis prve verzije „Cesarice“ pojeo je Oliverov pas.
Panel „Ruž na mikrofonu: ženski tragovi u glazbi“ izazvao je veliko zanimanje, kako zbog sudionika, Mije Dimšić, Meri Jaman, Arjane Kunštek, Ines Prajo i Antonije Šola, tako i zbog tema koje je otvorio. Uspjeh u glazbenoj industriji nemalim dijelom ovisi o medijskoj pojavnosti i PR-u, u čemu su žene donekle u prednosti pred muškarcima, a producentica i ton majstorica u Hrvatskoj manjka, između ostalog, i zbog predrasuda koje su još uvijek prisutne. Seksualno uznemiravanje koje trese američku filmsku industriju, prisutno je i u glazbenoj industriji, no o njemu se i dalje šuti, zaključeno je u panelu.
Na samom otvaranju, okupljene su pozdravili Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Jasminka Martinović, direktorica granskog sektora HUP-a, Snježana Pintarić, ravnateljica MSU te Romana Matanovac Vučković, HDAP/Pravni fakultet, nakon čega su se predstavili glazbeni gosti konferencije Bow Vs Plectrum.
Konferenciju je ove godine, po prvi put, posjetilo i dvoje ministara Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar financija Zdravko Marić. Pohvalivši organizaciju MAKK-a, osvrnuli su se na aktualni položaj domaćih kreativaca, a ministrica, uz nacionalnu kulturnu strategiju, najavila je i bolji poticajni okvir te skore promjene Zakona o elektroničkim medijima koje su posebno važne za domaću glazbenu i filmsku industriju.
„Budućnost je već stigla!“, upozorio je guru hrvatske STEM revolucije Nenad Bakić u svojoj prezentaciji pod nazivom „STEM revolucija i kreativci budućnosti: stvaranje kulture uspjeha“. Bakić je predstavio uspjeh crowdfunding kampanje opremanja hrvatskih škola micro:bit računalima te utjecaj tehnologije na najmlađe. „Utječemo na stavove odraslih kroz njihovu djecu, kad oni postanu stvaraoci više nema nazad“, zaključio je Bakić.
Sociolog Boris Jokić brojnim je glazbenim primjerima, od Jelene Rozge i Ramonesa do Paula Simona i Parafa, ilustrirao svoje predavanje predstavivši kurikularnu reformu kroz prizmu glazbenog i umjetničkog odgoja u školama. „Hrvatska neće postati zabit Europe, ako to ne dopustimo“, jedna je od Jokićevih poruka na MAKK-u koje su primljene s oduševljenjem i aplauzom pred ispunjenim gledalištem dvorane Gorgona.
Panel diskusija „Kreativnost u obrazovanju“ rasčlanila je Jokićevo i Bakićevo izlaganje, uz dodatnu perspektivu Maje Zrnčić (Ministarstvo kulture), Lidije Kralj (Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Sandre Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva) te Aleksandra Battiste Ilića, dekana Akademije likovne umjetnosti.
Kroz razgovor Huseina Hasanefendića Husa i Bojana Mušćeta, publika MAKK-a dobila je kratki uvid u povijest glazbe na ovim prostorima u posljednja četiri desetljeća, s Husom kao nezaobilaznim autorskim, glazbeničkim i producentskim faktorom. Saznali smo, između ostalog, kako je od svog prvog autorskog honorara kupio polovnu „bubu“ te koliko je sustav kolektivne zaštite autorskih prava danas neusporedivo bolji nego ranije. „Za bend je bitno da svaki član ima svoja prava, daje svoj doprinos bendu i osjeća se njegovim dijelom. Mi u Valjku i dalje dijelimo novac jednako, možda smo i zbog toga još uvijek zajedno“, podijelio je Hus savjet svojim kolegama. Inspirativni razgovor pratili su video i foto inserti iz arhive Croatije Records.
Zlatan Stipišić Gibonni predstavio je svoje „verse i note“, pjesme koje je pisao za druge. U razgovoru s glazbenim kritičarem Hrvojem Horvatom, splitski je kantautor opisao svoje autorsko putovanje otkrivši koliko se trudio osigurati vlastitu kreativnu slobodu: „Prije sam morao pisati po narudžbi da bih preživio, ali danas pišem samo za prijatelje“. Za Olivera Dragojevića napisao je ukupno 13 pjesama, a rado se prisjeća anegdote kada je rukopis prve verzije „Cesarice“ pojeo je Oliverov pas.
Panel „Ruž na mikrofonu: ženski tragovi u glazbi“ izazvao je veliko zanimanje, kako zbog sudionika, Mije Dimšić, Meri Jaman, Arjane Kunštek, Ines Prajo i Antonije Šola, tako i zbog tema koje je otvorio. Uspjeh u glazbenoj industriji nemalim dijelom ovisi o medijskoj pojavnosti i PR-u, u čemu su žene donekle u prednosti pred muškarcima, a producentica i ton majstorica u Hrvatskoj manjka, između ostalog, i zbog predrasuda koje su još uvijek prisutne. Seksualno uznemiravanje koje trese američku filmsku industriju, prisutno je i u glazbenoj industriji, no o njemu se i dalje šuti, zaključeno je u panelu.
Prvi dan MAKK-a zaključilo je nagrađeno predavanje „Tko štiti superheroje?“ Relje Rajkovića i Luke Kušpilića koji su predstavili autorsko-pravnu zaštitu fiktivnih junaka poput Supermana i James Bonda te primjere iz dosadašnje prakse.
Drugi dan konferencije bio je posvećen temama Hrvatskog društva za autorsko pravo, a izlaganja i rasprave završit će okruglim stolom „Jesu li internetski posrednici dužni onemogućiti povrede autorskog prava i srodnih prava učinjenih od krajnjih korisnika?“
