Uz prvog čovjeka radijske struke na panelu su raspravljali ministrica kultture Nina Obuljen Koržinek, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić, zamjenik predsjednika Uprave RTL-a Ivan Lovreček i predsjednik Nacionalne udruge televizija Denis Mikolić.
Novi Zakon o elektroničkim medijima (ZEM) bit će izglasan do kraja iduće godine, najavila je ministrica pri čemu se složila sa sudionicima panela koji su upozorili da je trenutačni zakonski okvir potpuno zastario i neadekvatan jer nije reguliran rad novih internetskih medija.
„Slika medijskog tržišta zacrtana je u Zakonu o elektroničkim medijima koji je zadnji put usklađivan 2008./2009. godine. Slika medijskog tržišta je u tim okvirima i ona nije dovoljna za razvoj, ali ni za regulaciju medijskog tržišta. Početkom 2018. godine Ministarstvo kulture će imenovati radnu skupinu koja će započeti rad na izmjenama Zakona o elektroničkim medijima. Pri tome je posebno važno regulirati područja koja do sada nisu bila regulirana, ali i pitanja koncentracije medija, autorskih prava, zaštite maloljetnika, liberalnije dodjele koncesija, te brojne druge teme.“, najavila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Agencija za elektroničke medije uključit će se relevantnim podacima i istraživanjima, ali i dostupnim iskustvima drugih europskih zemalja prilikom izrade Zakona o elektroničkim medijima.
„Nakon današnje rasprave logično je zaključiti da imamo vrlo staromodan Zakon o elektroničkim medijima. Agencija za elektroničke medije, koja provodi taj zakon, može biti izrazio zadovoljna što će doći do značajnih promjena i redefiniranja zakonskog okvira. Pri tome ćemo Vladi pomoći da donese održive mjere koje će omogućiti održivi razvoj medija, posebno lokalnih medija koji su izuzetno važni za lokalnu zajednicu“, izjavio je Damir Hajduk, ravnatelj Agencije za elektroničke medije i moderator panela.
Predsjednik Nacionalne udruge televizija, Denis Mikolić, pozdravio je najavu ministrice da će Zakon o elektroničkim medijima biti donesen krajem iduće godine.
„Drago nam je da će dio primjedbi na kojima godinama inzistiramo biti uvršten u novu medijsku strategiju. Jedna od njih je da političke stranke i pojedinci smiju u promociji sudjelovati i izvan izborne kampanje, a druga je da državni i lokalni subjekti moraju 15 posto svog proračuna za promociju uložiti u lokalne medije. Ovo nije naša izmišljotina, nego praksa koju provode europske zemlje“, izjavio je Mikolić.
Isti problem tišti i radijske nakladnike, stoga se i oni pitaju zašto tiskani mediji nešto mogu, dok je elektroničkima to Zakonom zabranjeno. Predsjednik HURiN-a Željko Švenda naglašava da su time izbačeni iz ‘tržišne utakmice’.
“Ako elektronički mediji imaju prostorne, kadrovske, tehničke uvjete, neka imaju i svi ostali mediji. Neka se napravi ta jednakost i bit će nam lakše. Nije naša želja baš da ih reklamiramo (op.a. političke stranke), naravno da nam dobro dođu financijska sredstva, ali ako mogu tiskani mediji, onda bismotrebali moći i mi.”, izjavio je Švenda.
Na ono što ne obuhvaća ZEM osvrnuo se glavni ravnatelj HRT-a Kazmir Bačić te zatražio da se posebna pozornost pri izradi novog Zakona posveti fenomenu novih internetskih medija nad kojima trenutno gotovo i ne postoji mogućnost nadzora.
Hrvatska ima 140 radijskih postaja, od čega je najveći broj onih s lokalnom koncesijom. Predsjednik HURiN-a upozorio je na problem opstanka upravo lokalnih radija ukoliko buduće zakonske odredbe ne budu vodile računa o njihovim financijskim mogućnostima. Radijski nakladnici posebnu brinu o tome što im donosi digitalizacija, hoće li dobiti nove obaveze ili će nastaviti emitirati prema postojećima, stoga smatraju da bi to pitanje trebala riješiti nova medijska strategija, odnosno bilo novi Zakon o elektroničkim medijima ili njegove izmjene i dopune.
Predsjednik HURiN-a podsjetio je na krizu započelu u 2008. godini, a od koje se radijsko tržište još uvijek nije oporavilo od krize. Taj je problem preklapa i sa digitalizacijom jer ona donosi značajne troškove.
“Agencija za elektroničke medije, koja nas prati, ima financijske podatke i vidljivo je da smo mi pali s 250 milijuna kuna na 130 milijuna i tu se držimo. Ako idemo u digitalizaciju sustava; da li to nama treba veći broj radija u Hrvatskoj? Digitalni radio povećava broj kanala. Mislim da nam je za ovo postojeće potreban veći broj žitelja da to konzumiramo. Može svaki od nas paralelno emitirati još jedan program, a to, naravno, iziskuje veći broja zaposlenika, tehniku, i tu se pitamo kako ćemo to sve isfinancirati.” – rekao je Švenda, a s njime se složila i ministrica naglasivši da kada se promišlja o novim tehnologijama treba biti svjestan što one znače za hrvatsko tržište.
Na kraju panela predsjednik HURiN-a Željko Švenda nadovezao se na svoje prve riječi. “Kada govorimo globalno ili lokalno, nije isto. Globano je to biznis, a lokalno nije. Lokalno je to očuvanje kulture. Naše koncesije su od interesa za javnost.”, jasan je bio na početku panela, a u zaključenju istog nadovezao se podsjetivši: “Prije nego smo ušli u Europsku uniju, ista nam je slala signal ‘Čuvajte svoju kulturu, bez kulture izgubit ćete identitet’."
