“Matica hrvatska – 175 godina sa svojim narodom” panel je pod kojim je večeras Pastoralnom centru blaženog Alojzija Stepinca u Prelogu obilježena 175. obljetnica postojanja Matice hrvatske, a u sklopu Dana Kalmana Mesarića.
O počecima nekad Matice ilirske, danas hrvatske, podsjetio je predsjednik Matice, akademik Stjepan Damjanović. „U vrijeme osnivanja Matice ilirske 1842. godine knjiga je bila književnost“ – rekao je u uvodu te podsjetio na značaj matice u borbi za hrvatski identitet i jezik. Po utemeljenju, njezin je cilj bila sveukupna djelatnost, ne samo izdavačka, a širila je shvaćanje da kultura zahtjeva sjedinjavanje znanstvenih i kulturnih djelatnosti. Matica je od tada pa sve do danas promiče nacionalni i kulturni identitet u područjima kulturnog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva.
Matica mora biti potporanj i oslonac vlasti, predstavljati hrvatske vrijednosti u svijetu i graditi osebujni hrvatski identitet, naglasio je Damjanović. „Matica se bori za bogatiju Hrvatsku u kojoj će čovjek čovjeku biti prijatelj ne mušterija kojoj će podvaliti nešto.“ – zaključio je predsjednik Matice Damjanović.
U izdanju Matice hrvatske od 1842. godine izlazi književno-umjetnički časopis Kolo koje je tada pokrenuo Stanko Vraz s Ljudevitom Vukotinovićem i Dragutinom Rakovcem. O njegovoj povijesti pričao je urednik časopisa, književnik Ernest Fišer. „Dok je Hrvatske, bit će i Matice hrvatske. Kolo će i nakon ove obljetnice nastaviti izlaziti i nadam se da će doživjeti i 200. obljetnicu.“ – poručio je Fišer.
Matica hrvatska danas djeluje u 20 odjela u Zgarebu, a od 120 ogranaka van metropole jedan djeluje i u Čakovcu. Osnovana je 1936. godine, a prvi je predsjednik bio Franjo Jelenčić. Naš ogranak rzvijao se u tri dijela povijesti, rekao je predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te podsjetio na mađarizaciju i borbu protiv iste.
U godini Matice hrvatske, svečana proslava visokog jubileja održana je 11. veljače u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović.
O počecima nekad Matice ilirske, danas hrvatske, podsjetio je predsjednik Matice, akademik Stjepan Damjanović. „U vrijeme osnivanja Matice ilirske 1842. godine knjiga je bila književnost“ – rekao je u uvodu te podsjetio na značaj matice u borbi za hrvatski identitet i jezik. Po utemeljenju, njezin je cilj bila sveukupna djelatnost, ne samo izdavačka, a širila je shvaćanje da kultura zahtjeva sjedinjavanje znanstvenih i kulturnih djelatnosti. Matica je od tada pa sve do danas promiče nacionalni i kulturni identitet u područjima kulturnog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva.
Matica mora biti potporanj i oslonac vlasti, predstavljati hrvatske vrijednosti u svijetu i graditi osebujni hrvatski identitet, naglasio je Damjanović. „Matica se bori za bogatiju Hrvatsku u kojoj će čovjek čovjeku biti prijatelj ne mušterija kojoj će podvaliti nešto.“ – zaključio je predsjednik Matice Damjanović.
U izdanju Matice hrvatske od 1842. godine izlazi književno-umjetnički časopis Kolo koje je tada pokrenuo Stanko Vraz s Ljudevitom Vukotinovićem i Dragutinom Rakovcem. O njegovoj povijesti pričao je urednik časopisa, književnik Ernest Fišer. „Dok je Hrvatske, bit će i Matice hrvatske. Kolo će i nakon ove obljetnice nastaviti izlaziti i nadam se da će doživjeti i 200. obljetnicu.“ – poručio je Fišer.
Matica hrvatska danas djeluje u 20 odjela u Zgarebu, a od 120 ogranaka van metropole jedan djeluje i u Čakovcu. Osnovana je 1936. godine, a prvi je predsjednik bio Franjo Jelenčić. Naš ogranak rzvijao se u tri dijela povijesti, rekao je predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te podsjetio na mađarizaciju i borbu protiv iste.
U godini Matice hrvatske, svečana proslava visokog jubileja održana je 11. veljače u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović.
Više o obilježavanju 175. obljetnice u Prelogu poslušajte u Narodnom MHz sutra, 20. rujna u 20.00 sati.
