.JPG){kind=small}
Na današnji dan prije 98 godina, na velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovecu zajedništvom oko 10 tisuća Međimuraca, izglasana i donesena o odcjepljenje najjevernijeg hrvatskoj kraja od mađarske države i priprojenja matici zemlji. Dan kada je prihvaćena Rezolucija o odcjepljenju, Hrvatski sabora 2005. godine proglasio je Spomendanom.
Obilježavanje je počelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na čakovečkom groblju kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka koji je bio bio jedan od inicijatora odcjepljenja Međimurja od Mađrske. Isto tako zz spomen-ploču koju je 70-tih godina prošlog stoljeća postavila Matica hrvatska – ogranak Čakovec. Nazočila su izaslanstva grada Čakovca i Međimurske županije.
Počast je odana i akademiku, etnomuzikologu dr. Vinku Žgancu paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. U Prelogu je odana počast svećeniku i piscu Jurju Lajtmanu čije ime simbolizira narodnog borca za hrvatski narod.
Na svečanoj akademiji u Čakovcu monsinjor prof. dr. Juraj Kolarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, teolog, povjesničar i ekumenist posebno je istaknuo: „Svoju utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest Međimurec je crpio iz svoje vjere iz svoje vjere i nalazio je kod svojih svećenika. Sačuvavši crkvenu upravu nad Međimurjem, zagrebački su biskupi s međimurskim svećenicima sačuvali i Međimurje Hrvatskoj. Zato je povijest Međimurja i najvećim dijelom povijest Katoličke crkve u Međimurju, povijest katoličkih župa i povijest vjere koja je srasla s dušama pobožnih Međimuraca.“
Prigodnim govorima na obljetnicu su se osvrnuli župan Matija Posavec i predsjednik međimurske Skupštine Mladen Novak. U ime saborskih zastupnika Branimir Bunjac proučio je da je Međimurje oduvijek predstavljalo sastavni dio hrvatskog nacionalnog korpusa. „Štoviše, upravo u Međimurju etnički sastav kao rijetko gdje preteže u korist Hrvata.“, zaključio je Bunjac. Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak pak je podsjetio da se Spomenda slavi u mjesecu u kojem Hrvatska obilježava svoju 25. obljetnicu međunarodnog priznanja.
Akademiji su nazočili brojni uzvanici iz javnog, vjerskog, političkog i kulturnog života Međimurja i Hrvatske.
