STUDIO M
Tvornica dobre glazbe

Adventski kalendar: Upoznajte još sedam čarobnih dvoraca i kurija Varaždinske županije

Bliži se Božić, a time se na adventskom kalendaru na pročelju Županijske palače u Varaždinu otkriva sve više fotografija čarobnih dvoraca, utvrda i kurija koji se nalaze u gotovom svakom kutku županije.

Nakon što smo vas prošli tjedan podsjetili na bogatu prošlost dvoraca Šaulovec, Bajnski dvori, Opeka, Trakošćan, Vidovec, Novi Marof, Bela II i Klenovnik, kurije Čalinec te utvrde Čanjevo, sada donosimo zanimljive priče o novih sedam povijesnih građevina.

To su dvorci Jalkovec, Bela I, Jakovec, Krkanec, Jalžabet i Križovljan-grad te dvije kurije na viničkom području.

 

Kurija Patačić Vinica

Kurija nastaje u vrijeme baroka, a prozori kasnijim preinakama te datiraju u 19. stoljeće. To je velika troetažna građevina, gotovo pravilnog četvrtastog tlocrta, koja je natkrivena šatorastim krovom. Sastoji se od podruma, visokog prizemlja i kata. Sjeverno pročelje zgrade okrenuto je prema glavnom viničkom trgu i u podrumskoj etaži ima četiri manja prozora i ulazna vrata. Dvorac se obnavlja i u narednom razdoblju postat će središte Vinice s brojnim kulturnim, prezentacijskim i upravnim sadržajima.

 

Jalkovec

Nastanak i razvoj perivoja započinje još u vrijeme postojanja kurije i posjeda plemićke obitelji Josipović i nastavlja se nakon rušenja kurije te izgradnje dvorca pl. Leitnera (najmlađi dvorac u Hrvatskom zagorju). Razvijao se u tri faze: kasnobarokno-klasicistička faza u prvoj polovici 19. stoljeća, pejzažna faza potkraj 19. stoljeća te faza nakon izgradnje dvorca 1910. godine. Krajem 20. stoljeća dvorac i perivoj su preuređeni za potrebe novog vlasnika.

 

Bela I (Stara Bela)

Danas jednokatni dvorac pravokutnog oblika, prvotno je izgrađen u obrambene svrhe s jarkom koji se još uvijek nazire, pomičnim mostom i pravokutnom branič kulom na ulazu te četiri branič kule na svakom kraju. Njegov najpoznatiji vlasnik veliki je hrvatski preporoditelj Metel Ožegović koji je iz Bele I stvorio mjesto okupljanja najznačajnijih imena iz Hrvatske tog doba. Nakon II. svjetskog rata u dvorac je smještena škola sa stambenim dijelom za učitelja, a početkom 20. stoljeća je privatizirana.

 

Krkanec

U svom dvorcu u Krkancu 1696. Baltazar Patačić (1663.-1719.) utemeljio je društvo “Pajdašija od pinte”, odnosno “Društvo vinskih doktora”. Društvo je okupljalo vrlo uglednu i utjecajnu gospodu hrvatskog političkog i kulturnog života s konca 17. i početka 18. stoljeća. Primjerice, uz Baltazara Patačića, među članovima tog društva bili su podban Ivan Rauch i književnik Pavao Ritter Vitezović. Krkanec s pravom može istaknuti da je imao jedino “vinsko sveučilište”. Nakon Erdodyevih, dvorac Krkanec je rasprodan i danas je u posjedu više obitelji.


Jalžabet

Skladni jednokatni barokni dvorac izgrađen 1744. godine podigla je Helena Rosalia Somogy – Bedeković, zajedno sa svojim trećim suprugom Baltazarom Bedekovićem. Jednokatna zgrada izgrađena površine je 983 metara kvadratnih. Dvorac je građen u vrijeme baroka, ali oblik dvorca pokazuje kasnu renesansnu tradiciju oblikovanja plemićkih palača s četvrtastim unutarnjim dvorištem koja zatvaraju tri starija krila. Nakon Drugog svjetskog rata pretvoren je u starački dom. Perivoj oko dvorca je devastiran, a najveću znamenitost predstavlja više od 450 godina stara platana.

 

Kurija Koroskeny-Rupčić

Važna sastavnica identiteta Vinice je kurija Köröskeny-Rupčić, smještena u sjevernom dijelu naselja. Izgrađena je u 18. st., a pregrađivana je u više navrata tijekom 19. i 20. st. Prvotno je građena u obliku slova L, a kasnije su dodana još dva krila pa je današnja tlocrtna dispozicija četverokutna s atrijskim dvorištem. Ima preko 20 spavaćih soba, veliku blagovaonicu te niz drugih popratnih prostorija.

 

Križovljan Radovečki (Križovljangrad)

Zidani nizinski burg Križovljan-grad podignut je u 17. stoljeću. Dvorac je bio najpoznatiji u 18. stoljeću kada je njegov vlasnik bio Karlo Paszthory. Renesansni karakter nekadašnjeg „wasserburga“ vidljiv je po ostacima jaraka oko dvorca u koji se ulazilo preko drvenog mosta. Danas je na mjestu mosta jarak zatrpan. Cjelovitost nekadašnjeg perivojnog prostora je narušena izgradnjom dravskog nasipa, kao i cestom koja prolazi neposredno uz dvorac.

Možda Vas i to zanima

Comments are closed.